Monetera, HNB • Panel diskusija

Stablecoini: Budućnost plaćanja ili uvod u novu krizu?

Kronološki pregled panel diskusije o budućnosti stablecoina u Europi s vodećim stručnjacima iz financijskog i kripto sektora.

Serija "Zašto guverneri ne spavaju"
~75 minuta
Muzej novca HNB, Zagreb
Scroll za timeline

Sada gledate

00:00:00
Kliknite timestamp za seek

Sudionici panel diskusije

Nikola Škorić

Kripto industrija, Electrocoin

Marko Škreb

Bivši guverner HNB-a

BP

Božidar Pavlović

Moderator

Vedran Šošić

Glavni ekonomist HNB-a

JM

Josip Majher

HPB, bankarski sektor

Kronologija diskusije

Detaljni vremenski pregled svih ključnih točaka, argumenata i zaključaka panel diskusije.

1. Uvod i definicije

Božidar Pavlović 00:01:02
Božidar Pavlović otvara diskusiju
Klikni za skok na ovaj trenutak

Otvara diskusiju s napomenom da stavovi nisu službeni stavovi HNB-a niti ECB-a, već osobna mišljenja panelista.

Najavljuje tri recentna događaja:

  • Konzorcij 9 europskih banaka najavio izdavanje europskog stablecoina
  • Bank of England objavio dokument o regulaciji stablecoina
  • Klarna (čiji je CEO 2023. nazvao Bitcoin "digitalnom Ponzi shemom") najavila vlastiti stablecoin
Nikola Škorić 00:03:00
Nikola Škorić definira stablecoin
Klikni za skok na ovaj trenutak

Objašnjava osnovnu definiciju stablecoina:

"Stablecoini su kriptovalute koje su vezane za neku fiat valutu - dolar, euro, jen i tako dalje. Za razliku od Bitcoina koji oscilira u vrijednosti, stablecoini održavaju stabilnu vrijednost."
Marko Škreb 00:08:14
Marko Škreb o javnom i privatnom novcu
Klikni za skok na ovaj trenutak

Objašnjava razliku između javnog i privatnog novca:

"Javni novac je onaj novac koji izdaje središnja banka - gotovina i računi banaka. Sve drugo je privatni novac. Fiat novac znači da je država rekla 'to je zakonito sredstvo plaćanja'. Fiducijarni novac je novac kojem vjerujete da će se primati."
Ključ svih financija je povjerenje

2. Zašto stablecoini? Use cases

Nikola Škorić 00:10:09
Škorić: Stablecoini prešli Visu
Ključna izjava - Klikni za skok

Argumentira poslovnu priliku:

"Stablecoin prometi su pred nekih mjesec dana na godišnjoj razini prešli iznos transakcija koje ima Visa. Ne da su došli do razine Vise, nego su je prestigli i rastu strelovito."

Ističe da je još 2024. ECB tvrdio da kripto nema use case, a sada priznaju transformativnu moć tehnologije.

Nikola Škorić 00:10:41
Škorić: Ima puno novca
Klikni za skok na ovaj trenutak

Opisuje praktične prednosti:

"Ja se ulogiram u subotu, u tri u jutro, dođem izvana, ulogiram se na burzu, prebacim novce 24/7, likvidnost beskonačna. Oni iz DTCC-a ne mogu vjerovati da mogu iz Tokija raditi dok New York spava."
Marko Škreb 00:18:49
Škreb: Transakcije u sekundama
Klikni za skok na ovaj trenutak

Priznaje konkretne prednosti stablecoina:

"Transakcije se mjere u sekundama, ne 3-5 dana kao u bankama. Cijena? U centima. Ako idete iz eura u stablecoin, napravite transakciju i vratite se u fiat - neće vas koštati preko jednog eura. U odnosu na 3-5% provizije, to je nezamislivo."

Navodi i treći use case: programabilna plaćanja preko smart contracta - automatizacija fakturiranja bez 50 ljudi u računovodstvu.

3. Yield, DeFi i pitanje regulacije

Nikola Škorić 00:21:04
Škorić: DeFi vault 6.25%
Klikni za skok na ovaj trenutak

Objašnjava kako funkcionira yield u DeFi-ju:

"Ja svoju ušteđevinu ne držim na banci, nego u stablecoinima u vaultu - smart contractu. Zadnji izračun: dobivam 6,25%. Smart contracti pružaju moju likvidnost za tradanje, održavanje kolaterala, decentralizirane burze..."

Napominje da su takvi yield-bearing proizvodi u Europi ilegalni prema MiCA regulativi.

Marko Škreb 00:20:22
Škreb: MiCA zabranjuje kamate
Klikni za skok na ovaj trenutak

Potvrđuje regulatorne restrikcije:

"I u Americi i u Europi - i Genius Act i MiCA zabranjuju davanje kamata na stablecoine."

4. Tether - crna ovca industrije

Marko Škreb 00:26:15
Škreb: Tether junk rating
Ključna izjava - Klikni za skok

Kritizira netransparentnost Tethera:

"Pred tri dana je S&P smanjio ocjenu Tethera na najnižu moguću razinu, praktički na junk. Zašto? Zato što Tether nikad nije objavio revidiranu bilancu. A ima 180 milijardi dolara."

Napominje da je Tether osnovan na British Virgin Islandu, a u siječnju preselio u El Salvador.

Marko Škreb 00:27:36
Škreb: BiH valutni odbor
Klikni za skok na ovaj trenutak

Daje primjer funkcionirajućeg sustava povjerenja:

"Bosna i Hercegovina ima valutni odbor - svaka marka ima pokriće u euru. Svaki kvartal objavljuju bilancu s točnim sastavom rezervi. Funkcionira 30 godina jer ljudi vjeruju, jer podaci postoje."
Marko Škreb 00:28:27
Škreb: Tether i Bijela kuća
Klikni za skok na ovaj trenutak

Daje predikciju za Tether:

"Tether je financirao rušenje istočnog krila Bijele kuće. Vjerujte mi, Tether će dobiti licencu kroz godinu dana. Oni su se odlučili kroz suradnju s predsjednikom Trumpom legalizirati svoje poslovanje."

Ali naglašava: "Mi nećemo izabrati Tether za naš projekt. Želimo raditi s bankama i osigurati sigurnost korisnicima."

5. Regulirani vs. neregulirani stablecoini

Nikola Škorić 00:38:40
Škorić: 100% pokriće
Klikni za skok na ovaj trenutak

Uspoređuje pokriće banaka i stablecoina:

"Prema MiCA-i, najveći stablecoini moraju držati 60% likvidnosti u bankovnim depozitima, 40% u visoko likvidnim obveznicama. Stablecoini moraju biti 100% pokriveni. Ako banka propadne - fractional banking. Ako propadne regulirani stablecoin - svi korisnici dobiju povrat."
Marko Škreb 00:43:00
Škreb: Centralna banka i likvidnost
Klikni za skok na ovaj trenutak

Ističe prednost bankarskog sustava:

"Za razliku od nebankarskog sektora, u bankarstvu imate centralnu banku koja može dodati likvidnosti koliko god treba - neograničeno. To se zove Open Market Operations. Za individualne institucije postoji zajmodavac u zadnjoj nuždi. Toga kod stablecoina nema."
Nikola Škorić 00:45:45
Škorić: Aircash primjer
Klikni za skok na ovaj trenutak

Objašnjava europsku regulaciju:

"Da biste izdali stablecoin u Europi prema MiCA regulativi, morate imati licencu za elektronički novac. U Hrvatskoj ih ima 7-8 takvih institucija. Regulira ih HNB. Svaki euro koji je vani - postoji negdje. Nema netransparentnosti."

Daje primjer Aircasha: ako izgubite povjerenje, jednostavno prebacite novce u banku jer je sve pokriveno kolateralom.

6. Slučaj Silicon Valley Bank

Nikola Škorić 00:38:29
Škorić: Problem je u banci
Ključna izjava - Klikni za skok

Analizira SVB kolaps:

"Kad je propala SVB na jedan vikend, Circle je izgubio depeg od 3-4%. Zato što bankarski sustav iz nekog razloga ne zna micati novac od petka kad zatvore. U ponedjeljak se sve izravnalo. Vlasnici Circle stablecoina ne bi izgubili ništa jer bi Circle to pokrio iz svojih profita. A pola američke startup industrije bi umrlo."
"Nije problem u stablecoinu. Problem je u banci."
Vedran Šošić (HNB) 01:08:50
Šošić: SVB i obveznice
Klikni za skok na ovaj trenutak

Daje detaljniju analizu SVB slučaja:

"SVB je ulagala u državne obveznice - tipična imovina stablecoina. Nisu bila rizična ulaganja. Ali obveznice osciliraju u vrijednosti. Kupili su kad su prinosi bili niski. Problem: banka je imala deponente koji vole cijeli depozit prebaciti u tri sata u noći u sekundi."

Zaključuje da se takva navala na banku nikad u povijesti nije dogodila - i nijedna banka na svijetu ne bi preživjela.

7. "Dinamit u temeljima bankarstva"

Vedran Šošić (HNB) 01:09:33
Šošić: Dinamit u temeljima
Ključna izjava - Klikni za skok

Objašnjava zabrinutost ECB-a:

"Stablecoini ne drže samo obveznice, nego i depozite kod banaka. Umjesto puno malih, sporih, inertnih deponenata, imate manji broj velikih deponenata koji na svaki šušanj trče i prebacuju novce. To je dinamit u temelje bankovnog sustava."

Problem nije propast stablecoina - problem je šteta koju stablecoini kao hiperlikvidni deponenti mogu napraviti bankama. Centralna banka možda neće stići proizvesti dovoljno likvidnosti.

Nikola Škorić 01:11:25
Škorić: MiCA 60% pitanje
Klikni za skok na ovaj trenutak

Postavlja pitanje o MiCA regulativi:

"Prema MiCA-i, sistemski stablecoini moraju držati 60% kolaterala u bankovnim depozitima. Američka regulativa to ne zahtijeva - dopušta da kolateral bude u obveznicama. Da li to znači da treba ukloniti to ograničenje iz MiCA-e?"
Filip Šaravanja (publika) 01:14:41
Publika: 350 milijuna dinamit?
Klikni za skok na ovaj trenutak

Dovodi u pitanje razmjere:

"Ima možda desetak licenciranih stablecoin institucija u EU, ukupno su izdali 350 milijuna eura. To je igla u plastu sijena. Na temelju čega možemo reći da je 350 milijuna eura 'dinamit' za cijeli europski bankarski sustav?"

8. Rizik dolarizacije Europe

Marko Škreb 00:33:33
Škreb: Dolarizacija svijeta
Ključna izjava - Klikni za skok

Citira upozorenje András Treichla (bivši CEO Erste):

"99% stablecoina je denominirano u dolarima. Manje od 1% u eurima. Ako ljudi u Europi počnu koristiti stablecoine denominirane u dolarima za plaćanja, gubimo monetarnu suverenost. ECB gubi kontrolu nad monetarnom politikom."
Nikola Škorić 00:41:18
Škorić: America innovates, Europe regulates
Ključna izjava - Klikni za skok

Upozorava na posljedice pretjerane regulacije:

"Digitalni euro dolazi u najboljem slučaju 2029. Svijet se u potpunosti dolarizira u te četiri godine. Zašto su oba dva izdavača stablecoina u Americi? Zašto su oba card procesora američka? Zašto je propao projekt Libra? America innovates, China imitates, Europe regulates."
Dva rizika: fire sale obveznica (30 god iskustva) vs. zaostajanje Europe (nepovratan)

9. Zašto banke moraju ući u stablecoin biznis

Josip Majher (HPB) 01:16:19
Majher citira Fed: Ne trebamo monopol
Ključna izjava - Klikni za skok

Izvještava sa Sibos konferencije u Frankfurtu:

"Na Sibosu nije postojala nijedna druga tema osim stablecoina i blockchaina. Christopher Waller iz Feda je rekao: 'Centralne banke više ne trebaju imati monopol na primarnu emisiju novca. Ako potrošači žele koristiti novac drugih proizvođača, tko smo mi da im zabranimo.'"

Istog dana Swift je proglasio Blockchain Ledger, a Nagel iz Bundesbanke priznao da je digitalni euro geopolitičko oružje - njegov san je do 2030. platiti na Lufthansa letu europskim sredstvom, ne Visa/Master/Apple Pay.

Josip Majher (HPB) 01:17:13
Majher: Zašto banke ulaze
Ključna izjava - Klikni za skok

Objašnjava motivaciju banaka:

"Priča je u depozitima. Ako koncentracija depozita ode na Circle i slične, miče se likvidnost iz bankarskog sustava. Oni dobivaju ogromnu pregovaračku moć. Banke moraju ući da sačuvaju svoju likvidnost. Zato su ušli Raiffeisen, Credit Agricole, ING..."

Zaključuje: "Stvari koje su ušle u mainstream se ne mogu vratiti natrag - treba im se prilagoditi. Ako su to prepoznali Western Union, Swift i Visa, nema razloga da se mi ne uključimo."

10. Zaključak i poziv na akciju

Nikola Škorić 01:00:41
Škorić: Porazimo Amerikance
Ključna izjava - Klikni za skok

Završna poruka - potencijal Europe:

"Najveće AI firme su u SAD-u, ali najveći AI research instituti su u Europi. U Hrvatskoj imamo ne znam koliko unicorna po glavi stanovnika - daleko iznad prosjeka. Imamo zlatne medalje na matematičkim i informatičkim olimpijadama. Imamo ogroman potencijal. Zašto ne izađemo na otvoreno tržište i porazimo Amerikance?"
Božidar Pavlović 01:19:28
Pavlović: Zaključak
Klikni za skok na ovaj trenutak

Zaključak moderatora:

"Zaključak je da nam treba ovakav dijalog, treba nam ga sve više. Treba nam uključenje iskustva i optimizma. Hrvatska ima veliku ulogu u svemu tome i trebala bi imati."
Jačanje EU bankarstva + jačanje EU kripto industrije + suradnja
Svi panelisti 01:21:27
Završni pljesak
Završna scena - Klikni za skok

Panel završava pozivom na suradnju banaka i kripto industrije.

Ključni zaključci

📈

Stablecoini su prešli Visu

Godišnji promet stablecoina nadmašio je Visa transakcije - tehnologija je dostigla mainstream.

⚖️

Regulirani vs. neregulirani

Europski stablecoini (EMI licence, MiCA) su potpuno drugačija kategorija od Tethera - 100% pokriće kolateralom.

💣

Rizik koncentracije depozita

ECB-ova briga: stablecoini kao hiperlikvidni deponenti mogu destabilizirati banke brzinom povlačenja.

🇺🇸

Rizik dolarizacije

99% stablecoina u USD. Digitalni euro tek 2029. Europa gubi monetarnu suverenost.

🏦

Banke moraju ući

9 velikih EU banaka već radi na europskom stablecoinu - da sačuvaju likvidnost i pregovaračku moć.

🤝

Suradnja je ključ

Jačanje EU bankarskog sustava + kripto industrije + međusobna suradnja = prilika za Europu.